Reka Lepenica i njene pritoke

 

Lepenica, je najveca i najznacajnija reka opstine Kragujevac. Izvire na Gledickim planiiama kod brda Stolice u Golocelu, a uliva se u Veliku Moravu kao leva pritoka kod Miljkovog manastira. Od izvora Studenca tece od jugozapada u pravcu severoistoka kroz Kragujevacku kotlinu do brda Supljaja u Badnjevcu, zatim tece prema istoku kroz Badnjevacku kotlinu.


Duzina toka Lepenice je 48 km. Ranije je duzina toka iznosila 60 km jer je Lepenica tekla uporedo sa tokom Morave pored Lapova i Markovca. Medjutim, od velike poplave 1897. godine, ona je kod Rogota skrenula tok prema istoku. Time je skratila prvobitni tok za 12 km.


Lepenica prosecno daje bilizu 3 m3 vode Velikoj Moravi. Pri niskom vodostaju, za vreme vecih susa, Lepenicom tece oko 30 litara vode u sekundi. Najveci vodostaj zabelezen je od 920.000 litara u sekundi.


Na podrucju opstine Kragujevac Lepenica prima svoje najvece pritoke u Kragujevackoj kotlini: Dracku reku, Divostinski potok, Erdoglijski potok, Susicki potok, Petrovacku reku i Cvetojevacki potok s leve strane, a Grosnicku reku, Zdraljicu, Bresnicki potok i Kormanski potok s desne strane.


Petrovacka reka je najveca pritoka Lepenice, duzina toka 31 km, a povrsine sliva 150 km2. Izvire u Ramaci ispod Bozurove glavice (690 m) tece prema istoku do usca u Lepenicu kod Jovanovca. Ova reka ima nekoliko naziva. U gornjem toku tece kao Kutlovacka reka, u srednjem toku do usca Limovca nosi naziv Ugljesnica, a u donjem toku kao Petrovacka reka. Kroz podrucje opstine Kragujevac tece od Grbica do usca u Lepenicu.

Najveca pritoka Petrovacke reke je Limovac, koji tece od uzvisenja Vucjaka u Velikom Senju.

Dracka reka je leva priloka Lepenice. Izvire ispod brda Ambari u Rogojevcu. Do usca u Lepenicu, u blizini zeleznicke stanice Grosnica tece duzinom toka od 12,5 km u pravcu SZ - JI. Povrsina sliva Dracke reke je 36 km2.

Grosnicka reka je desna pritoka Lepenice. Celim tokom, u duzini od 17 km, tece kroz podrucje opstine Kragujevac i Kragujevacku kotlinu. Izvire ispod Crnog vrha, poznatog uzvisenja Gledickih planina. Tece od juga u pravcu severa do usca u Lepenicu.

Zdraljica izvire u Gornjoj Sabanti ispod brda Livada (480 m). Od izvorista do usca u Lepenicu kod zeleznicke stanice Zavod tece skoro pravolinijski u pravcu JI - SZ. Duzina toka Zdraljice je 13 km, a površina sliva 41 km2.
U Donjosabanackoj klisuri Zdraljica prima svoju najvecu pritoku Mednu, koja od Guvnista tece vijugavom dubokom klisurastom dolinom duzinom toka od 7 km.

Od manjeg znacaja za hidrografski sistem Lepenice su potoci, koji mahom teku od zapada i istoka prema Lepenici: Divostinski potok (6 km), Susicki potok (10 km), Cvetojevacki potok (9 km), Resnicki potok (8 km), Bresnicki potok (7 km), Kormanski potok (8 km) i dr.

 

 

Zagadjivanje reke Lepenice


Mala ali na teritoriji grada Kragujevca najveca reka Lepenica danas je u vecem delu toka od 48 kilometara potpuno mrtva. U vecem delu toka nema zivog sveta i ne mogu da opstanu cak ni najotpornije biljke ni ribe. 

Kako saznajemo u Institutu za zastitu zdravlja, koji je zaduzen da kontrolise stanje njenih voda do ulaska u predgradja Kragujevca, voda Lepenice je druge kategorije, ali ubrzo prelazi u cetvrtu kategoriju. To znaci da takva voda ne moze da se koristi ni za sta, ni za zalivanje basta ni za kupanje, a kamoli za spremanje hrane ili pica. U njoj su detektovani teski metali i otrovi raznih vrsta. Ona, zbog svega, pre podseca na otpadni kanal, nego na reku koja je kao dika Kragujevca opevana u pesmama.
Kao glavni zagadjivac Lepenice pominje se industrija, pa prema recima Branislava Nedeljkovica, direktora Centralne laboratorije „Zastave“ i glavnog koordinatora za ekologiju, „sreca je sto veliki deo fabrika godinama ne radi, inace bi situacija bila jos gora“.


20051019_071216_9202.jpgU sklopu sistema “Zastava” ima 11 postrojenja za preradu otpadnih voda, ali nijedno od njih ne radi jer nema novca za njihovu popravku. Zbog pranja filtera iz lakirnice u fabrici automobila, decenijama je boja vode u reci Lepenici menjana od bele, preko zelene, do crvene. Sada je proizvodnja automobila manja,tako da boje I lakovi koji se koriste za farbanje automobila samo reciklira I ne ispusta se u Lepenicu kao sto se ranije radilo. Ali ima fabrika koje rade i dalje, osim automobila tu je fabrika oružja, energetika, kovacnica...


Uz celu obalu, kroz sela, prigradska naselja i sam grad, stvaraju se divlje deponije. Posebno je kritican tok kroz “Zastavu”.Tu ima svacega, od pet ambalaze do organskog otpada

Kako saznajemo u Republickoj vodoprivrednoj inspekciji, reka Lepenica pripada cetvrtoj grupi po zagadjenosti industrijskim vodama svakakve vrste. Zagadjivaci su bivsa drustva Grupe “Zastava”: “Energetika”, “Zastava oruzje” i Fabrika automobila, koje ispustaju otpadne vode u kolektore kanalizacije bez prethodnog preciscavanja. U tim vodama ima teskih metala, najvise gvozdja, nitrata, nitrita, hlorida. Iako te otpadne vode odlaze u gradsko centralno postrojenje u Cvetojevcu, ono nije u mogucnosti da ih precisti i ispusti na nivou dozvoljenih parametara.
Zagadjivaci Lepenice su i proizvodjaci boja, raznih hemijskih preparata, stamparije, mlekare, klanice, perionice, koji otrove ispustaju u otvorene vodotokove, koji se potom preko pritoka ulivaju u Lepenicu. 
- Individualni preduzetnici cesto nakon proizvodnje boja i hemijskih preparata peru svoje masine ili kante pune otrova izlivaju u otvoreni vodotok, a perionice otpadne vode oplemenjene raznim deterdzentima ispustaju u kanalizaciju, iako bi svaka perionica morala da ima ugradjeni taloznik i separator - kazu strucnjaci i napominju da su zagadjivaci i mestani iz nekoliko naselja koji su kanalizaciju na divlje prikljucili u vodotokove Lepenice ili direktno u reku.

Reka Lepenica je, realno, najveci kolektor otrova, sto je prema modernim ekoloskim standardima nedopustivo. Prema Zakonu o vodama, privredni subjekti koji nemaju vodoprivrednu dozvolu nelegalno rade. Dozvola je neophodna za upotrebu i koriscenje voda iz prirodnih i vestackih vodotokova, kao i za ispustanje vode u prirodne i vestacke vodotokove, jezera, reke, javnu kanalizaciju.
Republicki vodoprivredni inspektor je resenjem nalozio “Energetici” i Fabrici oruzja organizovano zahvatanje industrijske vode, ali i ispustanje otpadnih voda. Nadlezni u tim firmama su obecali da ce nalozene mere sprovesti u ostavljenom roku. Fabrika “Fijat automobili Srbija” najavila je da ce u okviru evropskih standarda samoinicijativno ugraditi nove preciscivace na linijama za proizvodnju vozila “punto”. Ali od svega je, za sada, ostalo samo obecanje, a sto se stanje ne menja nabolje svi pravdaju ekonomskom krizom i besparicom.
Kazne za zagadjivace su drakonske, od 500.000 do tri miliona dinara za preduzeca, ali ni njih nema.
Dragan Marinkovic, sef Sluzbe za zastitu zivotne sredine grada Kragujevca, ocenjuje da uprkos cinjenici da jedino Kragujevac juzno od Beograda ima postrojenje za preciscavanje otpadnih voda, kvalitet vode u Lepenici nije zadovoljavajuci. Prema njegovim recima, grad je poverio IZJZ (Institutu za javno zdravlje) kontrolu vazduha i ispravnosti vode i ona se obavlja redovno.
- Lepenicu zagadjuje jedan broj nesavesnih gradjana koji se nisu prikljucili na kanalizacionu mrezu vec fekalije i otpadne vode direktno ili preko pritoka ispustaju u Lepenicu. U pitanju su mahom mestani koji zive na periferiji grada, u naseljima koja su divlje nikla, kao i iz okolnih sela koji su kanalizaciju prikljucili u reku - kaze Marinkovic i podvlaci da nijedan od novoizgrađenih objekata u Kragujevcu ne moze da dobije upotrebnu dozvolu bez odgovarajuce saglasnosti Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva, sto znaci bez ugradjenih postrojenja za preciscavanje otpadnih voda.

 

Reakcije gradjana na zagadjenje Lepenice

 

http://www.politika.rs:8080/uploads/rubrike/122865/i/1/Kragujevac-obojena-Lepenica-Milos-IGNJATOVIXC.jpgSami smo krivi za zagadjivanje Lepenice! Tako je odgovorilo oko 60 odsto Kragujevcana koji su tokom prethodna dva meseca ucestvovali u anketi sprovedenoj za potrebe izrade Lokalnog ekoloskog akcionog plana – LEAP grada Kragujevca. Od ukupno 2815 ispitanika, za ovu opciju je „glasalo“ 1547 zitelja centralnog grada Sumadije, koji je po zagadjenju vazduha cetvrti u zemlji.

 

I pored toga sto je industrijski kompleks vec godinama u kolapsu, zagadjenje vode je najveci problem Kragujevca, pokazalo je istraživanje konsultantske kuce „Viktorija konsalting“. Sta ce biti kada „Fijat“ „da gas“ i zapocne proizvodnju 200.000 automobila na godisnjem nivou, koliko je najavljeno da ce se praviti u nekadasnjim „Zastavinim“ pogonima.

 

„Zastava“ ima presistace, ali je pitanje u kakvom su stanju. Inace, postrojenje za preradu otpadnih voda u Cvetojevcu raspolaze dovoljnim kapacitetima. Pre cetvrt veka, kada je sagradjeno, cvetojevacko postrojenje je bilo drugo takve vrste u Evropi. Drzava je ulozila dosta novca i napora da se „Zastavin“ fabricki krug dovede u red, a kako je to uradjeno na zahtev „Fijata“, treba ocekivati da se i Italijani pridrzavaju svetskih standarda kada je u pitanju ekologija. Ukoliko se bude radilo kako treba, ne bi trebalo da bude problema.

Iako su za zagadjenje zivotne sredine u najvecem broju optuzili sami sebe, malo ko od Kragujevcana je spreman da igra ulogu „dousnika“ i prijavi svog komsiju da zagadjuje civotnu sredinu – takodje je pokazalo istraživanje i anketa koje su zajednicki sproveli nadlezni u gradu i „Viktorija konsalting“.

Samo 21 odsto anketiranih sugradjana je reklo da bi prijavilo osobu koja zagadjuje zivotnu sredinu. Jedan broj se opredelio za „opomenu“ nesavesnih komsija, ali vecina, gotovo 65 odsto, pravila bi se da ne vidi sta se desava. Ipak, Kragujevcani su na visoko trece mesto ekoloskih problema stavili nedostatak svesti o ekologiji.

 

Cak 61 odsto anketiranih gradjana smatra da je zagadjenje Lepenice u Kragujevcu „veoma izrazeni“, a u najvece zagadjivace, osim sebe samih i industrijskih postrojenja, Kragujevcani i Kragujevcanke (pola-pola u anketi).

Kako se boriti protiv zagadjivaca i sta treba preduzeti da se popravi ekoloska situacija u gradu? Građani Kragujevca su jedinstveni u odgovoru na ovo pitanje i gotovo jednoglasno kažu – „stroza kaznena politika“.


Normal 0 false false false MicrosoftInternetExplorer4

Akcija za ciscenje Lepenice

 

 

Kragujevac, kao i vecina drugih gradova u Srbiji, vec godinama se pokusava izboriti s neresenim i cesto nagomilanim problemima nastalim kao posledica lose brige o zivotnoj sredini - problemima neadekvatnog upravljanja otpadom, zagadjenja vode.

Kad je rec o stanju zivotne sredine u Kragujevcu, kao najakutniji problemi isticu se zagadjenje Lepenice i ostalih vodotokova.

Dok gradjani i nevladine organizacije ukazuju na veliki broj neresenih problema, cini se da je poslednjih meseci gradska vlast pokazala inicijativu da se s njima uhvati u kostac.

Clan Gradskog veca za zivotnu sredinu i odrzivi razvoj, dr Srdjan Matovic, koji tu funkciju obavlja od marta ove godine, napominje da je za dobra resenja potrebno vreme.

"Organizovali smo sastanke sa predstavnicima, JKP "Vodovod i kanalizacija" Kragujevac, JVP "Srbija vode" - VPC "Morava" Nis, Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja, republicke sanitarne inspekcije, republicke inspekcije zivotne sredine i republicke vodoprivredne inspekcije, povodom rešavanja problema vezanih za zagadjivanje Lepenice. Tokom jeseni ocekuju su nove inicijative, kako bi se nasli nacini da se ovo pitanje resava zakonski, za sta je svakako potrebno vreme", istice Matović.

Takođe, početkom avgusta počelo je izmestanje opasnog otpada iz fabrike "Zastava". U pitanju je 2.000 tona otpadnih boja, koje su bile najveci zagadjivac reke Lepenice u poslednjih nekoliko decenija. Planirano je da taj otpad bude izvezen u Austriju, gde ce biti unisten.

Prema "Fijatovom" ekoloskom planu ciscenja "Zastave", kragujevacka fabrika ce biti u kratkom roku potpuno ociscena od otpada I tako prestati da zagadjuje Lepenicu, za sta je, prema ugovoru sa italijanskim proizvođačem automobila, izdvojeno 2,5 miliona evra.

U toku su zavrsne aktivnosti na ciscenju kako bi fabrika u Kragujevcu ispunila sve ekoloske standarde za zastitu zivotne sredine i bila spremna za instaliranje nove "Fijatove" opreme.

Od pocetka realizacije ugovora, iz "Zastave" je izmešteno 40.000 kubika gradjevinskog suta nastalog nakon NATO bombardovanja, a na reciklazu je otpremljeno i 315.000 litara sestovalentnog hroma.

 

Otpremljena je i veća količina ulja iz fabrickih masina i uklonjeno 60 tona elektronskog  

otpada.

Clan Gradskog veca za zivotnu sredinu i odrzivi razvoj Matovic navodi da je u akciji akciji “I Lepenica je Dunav“, za koju je do sada izdvojen 3,1 milion dinara, iz Kragujevca i okoline, za tri meseca, uklonjeno je blizu 1.000 kubika otpada, sa obala reke.